Dobrodošli na Pelješac

Pelješac, poluotok u južnoj Dalmaciji, pruža se paralelno sa jadranskom obalom i prostire se između Neretvanskog na sjeveru i Malostonskog zaliva na istoku (između kojih se nalazi tzv. Malo more), te Mljetskog na jugu i Pelješkog kanala na zapadu.

Stonsko područje je zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, plodnim poljima, obiljem vode i solila, prirodnim bogatstvima, te kratkoj prevlaci što spaja poluotok Pelješac s kopnom, već u najstarijim vremenima postalo važno prebivalište za čovjeka. Solana potječe još iz rimskog doba, dva tisućljeća prije Krista. U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167. god.pr.Kr. započinje vrijeme vladavine Rimljana gdje se po prvi put spominju eksploatacija i branje soli na stonskom području. Stonske su solane najstarije u Europi i uopće najveće sačuvane iz povijesti Mediterana.

Kada je Pelješac 1334. godine došao pod okrilje Dubrovačke Republike, Dubrovčani su prvotno zamišljali osigurati ga prokopom kanala, ali su se ubrzo priklonili gradnji sustava utvrda. One su trebale braniti Pelješac i zaštititi polja soli, strateške trgovačke robe Dubrovačke republike. Ston je opasan 980 metara dugim zidinama o obliku nepravilnog peterokuta sa ojačanim uglovima okrunjenim polukružnom tvrđavom Podzvizd na istoimenom brdu.

Iako se način života i rada Pelješčana znatno promijenio tijekom vremena, a posebno u drugoj polovici XX. stoljeća, još uvijek su sačuvani mnogi stari običaji vezani uz crkvene blagdane i mjesna događanja.

Mnogo ribe, maslinovog ulja i povrća glavne su karakteristike pelješke kuhinje.
Posebnost Pelješca je u bogatom izboru plodova mora: riba, školjaka, rakova, lignji, sipa, hobotnica.

Za Pelješku kuhinju je karakteristično mnogo ribe, maslinova ulja, povrća i samoniklog bilja raslog uz more. Morski plodovi i riba se peku na gradelama, prže  ili kuhaju.
Od mesa se najviše priprema janjetina, kozletina, teletina, junetina i meso od peradi. Posebno se cijeni teletina, kozletina i janjetina ispod peke. Uz to se služe usoljene zelene i crne masline,  kapare, ukiseljene lučice.

Tipične pelješke slastice osvajaju jednostavnošću a pripremaju se od suhih smokava i grožđica, badema, meda...

Položaj Pelješca i njegova klima "jadranskog"tipa, ugodna mediteranska uvelike je uvjetovalo za razvoj ponajprije vinogradarstva i maslinarstva na poluotoku.
Uzgoj i njegovanje vinove loze stogodišnja je tradicija peljeških vinogadara. Vrhunski odabiri terena, cjelodnevna okupanost suncem daje vinima ovog kraja iznimnu kvalitetu. Rezultati svega toga su vrhunska kvaliteta pažljivo čuvanih i njegovanih vina.