Dobrodošli na Lastovo
Lastovo s pripadajućim otočjem izgrađeno je od jurskih i krednih naslaga koje tvore pretežno dolomiti, dolomitizirani vapnenac, te čisti vapnenac.
Najviši vrh otoka Lastova, Hum (417 m), čini najljepši vidikovac na otoku pružajući pogled na razvijenosti reljefa vidljivoj u zaobljenim brežuljcima, duboko usječenim uvalama, te poljima, a s druge strane i beskrajan pogled na more i otočje. Nešto niži vrhovi su Mali Hum (415 m), te Pleševo brdo (400 m).
Lastovo posjeduje sve karakteristične odlike mediteranskog podneblja, blage i vlažne zime, a topla, duga i sušna sunčana ljeta. Okružen je s 46 manjih otočića i hridi, te čistim morem bogatim ribom i jastozima. Na samom otoku, koji je dosta šumovit, a ukupne površine 56 km², nalazi se 46 polja u kojima se obrađuju vinogradi, masline, voće i povrće prirodnim načinom.
Lastovo obiluje mnogim kulturnim dobrima, kako materijalnim tako i nematerijalnim koja svjedoče o njegovoj bogatoj prošlosti.
Otok Lastovo, carski otok, mjesto gdje su stoljećima u vinu i maslinovu ulju i mirisima ljekovitog bilja lastovskih uživali kraljevi i carevi devet stoljeća.Uživati se može u morskim delicijama od kojih je poseban stari lastovski običaj sredele na ražnju, brodet od ugora, carska murina na žaru i u lastovskim desertima skalice, fritule i kotonjata. Za one koji više vole meso na brojnim seoskim domaćinstvima uzgajaju se i pripremaju pod peku piletina,kozletina i janjetina.Miris mora,vina,ulja, morskih delicija i borove šume daju nezaboravan okus Lastova.
Lastovski Poklad
Ne zna se točna godina početka izvođenja lastovskog Poklada. Legenda kaže kako su u srednjem vijeku Mauri opsjedali grad Korčulu, tada su poslali svog izaslanika na Lastovo, da od stanovnika zatraži predaju. Lastovci su izaslanika zarobili i zatvorili. Zbog toga su ljuti Mauri uputili svoje brodovlje prema Lastovu, kako bi ga pokorili. Iznenada se podigne jako nevrijeme koje rasprši neprijateljsko brodovlje. Na to Lastovci izvedu zarobljenika i posade ga na magarca. Vodili su ga kroz cijelo selo kao porugu. Predvečer su razapeli dugačko uže i spustili ga s uzvisine koja se danas naziva "Pokladareva grža". Kasnije su ga na magarcu odveli na Dolac i uz zvonjavu zvona i uzvike spalili. Od tada pa sve do današnjih dana, svake godine održava se lastovski Poklad. On se odvija po točno određenim pravilima i proceduri. Neobičan je i nema sličnog u bilo kojem dijelu svijeta.
Jedan je od vrjednijih običaja u Republici Hrvatskoj, što potvrđuje i činjenica da je 17. siječnja 2008. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske lastovski Poklad proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavilo ga pod svoju zaštitu.
